Šta determiniše rizik za samopovređivanje kod mladih?

Šta determiniše rizik za samopovređivanje kod mladih?

Tradicionalno, istraživanja povezuju individualnu psihijatrijsku dijagnozu sa rizikom od samopovređivanja nezavisno od drugih psihijatrijskih komorbiditeta, iako je poznato da i oni imaju izvestan doprinos u samopovređivanju. Studija čiji su rezultati opisani u radu koji vam preporučujemo identifikovala je 4 različita profila, sa različitim nivoom rizika za samopovređivanje.

Studija je uradena u periodu 2016-2022. godine, na uzorku od 1.098 dece hospitalizovane sa psihijatrijskom dijagnozom, prosečne starosti 14 (11-16) godina, među kojima je kod 406 (37%) registrovano ozbiljno samopovređivanje. Profil niskog rizika sastavljen je prvenstveno od dece uzrasta 5 do 9 godina bez prethodne psihijatrijske dijagnoze. Profil umerenog rizika uključivao je psihijatrijske dijagnoze bez depresivnih poremećaja. Starije adolescente sa kombinacijom anksioznosti, depresije, supstanci i traumatskih poremećaja karakteriše profil visokog rizika. Mladi muškarci sa poremećajima raspoloženja i razvoja predstavljali su profil veoma visokog rizika. Ovaj okvir obrazaca rizika je sveobuhvatniji i može pomoci u identifikaciji dece sa povecanim rizikom od samopovređivanja.

Više informacija i reference možete pročitati na linku.

Najnovije medicinske informacije dostupne na jednom mestu – savremene medicinske prakse, tekstovi vrsnih stručnjaka, novosti iz sveta medicine i još mnogo iznenađenja čekaju vas u besplatnoj verziji Galenika Medical Journal-a koji možete preuzeti na linku.


Share:
12 pregleda